U međunarodnoj trgovini kava se danas obično nalazi odmah iza nafte, a često je časte istim epitetom, "crno zlato".

Svih 50 zemalja izvoznika, predvođenih Brazilom, Kolumbijom, Indonezijom te Obalom Bjelokosti, oslanjaju se na smeđa zrna kao glavni izvozni proizvod. Bez njih bi državni proračuni bili vrlo tanašni. Milijuni ljudi širom svijeta žive, na ovaj ili onaj način od kave, a još više od tog broja živi s kavom kao dijelom svakodnevnog života.

Kako je kava razvojem načina proizvodnje i prerade postajala sve profinjenija, ali i jeftinija, zauzela je stalno mjesto gotovo u svakom domu. Ponegdje su kavi počeli dodavati whiskey, rum ili sladoled, pa su nastala raznolika pića i napici koji u svojem nazivu nose i riječ kava. Ironično je da zrno veličine kikirikija ima samo jedan zadatak - dati napitak doslovno bez prehrambene vrijednosti, a blago stimulirajući zbog kofeina kojeg sadrži.

Naziv joj potiče od latinskog oblika imena coffea, jednog od roda iz obitelji Rubiacea, obitelji koja inače uključuje više od 500 rodova i 6000 vrsta tropskog drveća i grmlja. Carolus Linnaeus, švedski botaničar iz 18. stoljeća, prvi je opisao rod coffee, no do današnjih se dana botaničari nisu usuglasili oko klasifikacije zbog raznolikosti biljaka i zrna kave. Naime, vrste coffee mogu biti mali grm, ali i 10 metara visoko drvo, a boja listova od purpurne do žute, ali ponajviše sjajno zelene. Unutar samog roda nalazi se oko 25 većih vrsta biljaka. No, tipičan kavopija najčešće poznaje i uživa u dvije vrste: Coffea arabica (arabika) ili Coffea canepbara (robusta).