Kava treba biti "crna kao pakao, snažna kao smrt i slatka kao ljubav", govori turska narodna mudrost. No, dok putem ekrana otkrivamo da Turci najčešće piju čaj, Hrvati od svog crnog zlata ne odustaju.

Još su naše prabake znale govoriti da šalica kave ispijene “na tašte” popravlja ten. Ove tvrdnje nisu bile bez osnova jer su najnovija istraživanja potvrdila da kofein učvršćuje i štiti kožu od pretjeranog isušivanja i starenja.

Usprkos intrigantnoj, ponekad i krvavoj povijesti, neveliko prženo zrno ima samo jedan zadatak - dati napitak bez prehrambene vrijednosti, a blago stimulirajući zbog kofeina koji sadrži.

Druga legenda govori o kavi, ali sada poznatoj pod imenom moka. Naime, neki je Arap, po imenu Omar, zbog tko zna kakvog grijeha bio prognan u pustoš sa svojim sljedbenicima, da umre od gladi.

Honoré de Balzac trošio je 20-30 šalica kave dnevno i vjerovao da je to istinski stimuliralo ideje za njegovo pisanje. Originalna ledena kava bila francuski izum nazvan mazagran napravljen od hladne kave i jedne vrste mineralne vode.

U različitim zemljama kava je imala različitu sudbinu. Pruski kralj Frederick zabranio je pijenje kave, jer je padala prodaja nacionalnog pića br. 1 - piva, a tamošnje žene zahtijevale su prohibiciju tvrdeći da kava utječe na "živahnost njihovih muževa".

Oko 70 posto svjetske proizvodnje kave čini arabika. Veliki je to grm s tamnozelenim ovalnim listovima, a može narasti i do šest metara u visinu, a životni joj je vijek do 30 godina.

U međunarodnoj trgovini kava se danas obično nalazi odmah iza nafte, a često je časte istim epitetom, "crno zlato".

Englezu Georgeu Constantu Washingtonu, koji je živio u Gvatemali, možemo zahvaliti za postojanje instant kave, a švicarskoj tvrtki "Nestle" za postupak ledenog sušenja koji omogućava proizvodnju današnje "instantice".